Kategorije

AI Alati

Tagovi

Kontakt

O sajtu AIZONA

Prijava

Registracija

Šef Microsoft i skepticizam javnosti

Oblast: Kompanije |          
Nedelja, 23. novembar 2025. 14:00
Autor: AIZona
Tagovi: Microsoft

Šef Microsoft i skepticizam javnosti

Šef Microsoft AI, Mustafa Suleyman, smatra da je "neverovatno" (mindblowing) što javnost nije više impresionirana generativnom veštačkom inteligencijom. "Bože, ima toliko cinika!", napisao je nedavno, poredeći današnje AI alate sa svojim iskustvom igranja "Zmijice na Nokia telefonu". Njemu je neshvatljivo da ljudi nisu oduševljeni što možemo da vodimo tečan razgovor sa "super pametnom" veštačkom inteligencijom.

Ovaj komentar savršeno oslikava rastući jaz između percepcije tehnološke industrije i skeptične stvarnosti u kojoj živi ostatak sveta. Dok lideri Silicijumske doline vide revoluciju, mnogi od nas vide tehnologiju koja se gura na tržište pre nego što je spremna, sa obećanjima koja retko ispunjava.

Obećanja protiv stvarnosti: AI često ne radi ono što nam reklame govore

U samoj Suleymanovoj izjavi kriju se dve očigledne neistine: AI četbotovi nisu "pametni" i ne mogu da "generišu bilo koju sliku/video". Oni mogu da urade mnogo zanimljivih i neobičnih stvari, ali često padaju čak i na jednostavnim zadacima koje im Microsoft zadaje u svojim reklamama.

Dobar primer je nedavni test portala The Verge. Pokušali su da rekreiraju scenu iz Microsoft reklame u kojoj je Copilot tačno identifikovao lokaciju pećine sa fotografije. U njihovom testu, Copilot je uporno davao putanju do fajla na računaru umesto lokacije na planeti. Kada je konačno dao geografski odgovor, bio je pogrešan. Reporter je takođe otkrio da može da natera Copilot da tvrdi da je pećina u Nju Džersiju jednostavnom promenom imena fajla u "new-jersey". Prava lokacija pećine je, inače, u Meksiku.

Upravo ovaj raskorak između marketinga i realnih sposobnosti je primarni pokretač javnog skepticizma. Teško je biti impresioniran tehnologijom koja ne može da uradi ni ono za šta je direktno reklamirana. Ovaj raskorak se ne odnosi samo na jednu neuspelu funkciju; on je simptom mnogo većeg, zabrinjavajućeg trenda guranja tehnologije na tržište pre nego što je zaista spremna.

Skrivena cena i etičke slepe tačke

Pored toga što ne funkcioniše kako je obećano, agresivno guranje AI tehnologije otkriva obrazac davanja prioriteta brzini nad odgovornošću, sa posledicama koje se prelivaju na kulturu, etiku i ekonomiju:

  • Modeli trenirani na materijalu zaštićenom autorskim pravima, tretirajući kreativno nasleđe interneta kao besplatan resurs bez dozvole.
  • Zasićenje medija, poput video igara, ružnom i generičkom AI umetnošću koja potiskuje ljudsku kreativnost.
  • Ignorisanje potencijalnih opasnosti koje veliki jezički modeli (LLM) predstavljaju za ranjive osobe.
  • Ulaganje ogromnih resursa u AI data centre za tehnologiju koja, uprkos svemu, još uvek ne ispunjava svoja osnovna obećanja.

Sve ovo doprinosi utisku da se nedovršena i slabo shvaćena tehnologija forsira isključivo radi brze komercijalizacije, bez obzira na etičke i praktične posledice.

Profit iznad svega: Zašto Silicijumska dolina ne vidi problem

Zašto tehnološke kompanije ne mogu da razumeju javni skepticizam? Odgovor je verovatno jednostavan: njihov primarni fokus je profit, a ne stvarni napredak ili dobrobit korisnika. Dok Microsoft gura ideju o "agentskom operativnom sistemu" – AI agentima koji bi obavljali zadatke umesto nas – autor originalnog teksta, kao i mnogi drugi, ne deli taj entuzijazam.

Fokus na profit zamagljuje sposobnost industrije da vidi legitimne brige javnosti. Kao što autor zaključuje, problem nije u cinizmu javnosti, već u motivima samih kompanija.

Do sada, tehnološke kompanije nisu pokazale da im je stalo do bilo čega osim do potrage za profitom. Mislim da mi nismo ti koji su cinični ovde.

Skepticizam nije cinizam — to je zahtev za odgovornost

Skepticizam javnosti nije odbacivanje tehnologije kao takve. To je direktna reakcija na neispunjena obećanja, ignorisane negativne strane i profitom vođene motive koji trenutno dominiraju tehnološkom industrijom.

Veštačka inteligencija i mašinsko učenje zaista mogu promeniti svet, ali nema razloga da pretpostavimo da će ta promena biti dobra ukoliko se aktivno ne potrudimo da je učinimo dobrom. A to počinje tako što ćemo zahtevati više od kompanija koje je stvaraju – više iskrenosti, više odgovornosti i proizvode koji zapravo rade ono što se od njih očekuje.

Izvor: PCGAMER

Komentari

Nema komentara. Šta vi mislite o ovome?