Šta je kineska soba (u svetu AI)?
Petak, 21. novembar 2025. 22:00
Autor: Dragan Tanaskoski
Tagovi: kineska soba
Ovaj tekst je nastavak teksta ☞ Da li veštačka inteligencija jeste ili nije inteligencija?. Kineska soba (The Chinese Room) je jedan od najuticajnijih i najkontroverznijih misaonih eksperimenata u filozofiji veštačke inteligencije, koji je 1980. godine predložio filozof John Searle.
Cilj mu je bio dokazati da kompjuterski programi ne mogu stvoriti istinsko razumevanje (semantiku), bez obzira na to koliko su uspešni u simulaciji (sintaksi).
Evo kako izgleda misaoni eksperiment:
1. Postavka eksperimenta
Zamislite sledeću situaciju:
- Soba: Postoji zatvorena soba (to je "kompjuter" ili AI sistem).
- Čovek unutra: U sobi sedi čovek koji ne govori i ne razume kineski jezik.
- Knjige pravila (Program): Ispred njega su ogromne knjige sa detaljnim pravilima (algoritmi, baza podataka) pisanim na njegovom maternjem jeziku. Ova pravila objašnjavaju samo kako manipulisati kineskim simbolima (sintaksa).
- Ulaz (Input): Kroz otvor na zidu sobe, osoba dobija listiće papira sa nizovima kineskih simbola (pitanja).
- Izlaz (Output): Čovek primenjuje pravila iz knjiga. On traži simbole koji su stigli i sledi instrukcije (npr., "ako dobiješ simbol X, zapiši simbol Y"). Zatim te nove simbole (odgovore) šalje nazad kroz otvor.
2. Rezultat
Posmatrač izvan sobe, koji takođe govori kineski, komunicira sa sobom. Postavlja pitanja (ulaz) i dobija smislene, razumne odgovore (izlaz).
Posmatrač zaključuje: "Soba" (tj. AI sistem) savršeno razume kineski, jer daje odgovore koji se ne razlikuju od onih koje bi dao govornik kineskog. Soba je uspešno položila Turingov test.
3. Argument i zaključak Johna Searlea
Searleov ključni argument je sledeći:
Čovek u sobi NE RAZUME kineski. On je samo procesor koji mehanički manipuliše simbolima prema sintaktičkim pravilima. On ne zna da simboli koje obrađuje predstavljaju reči, misli, osećanja ili pitanja – on vidi samo oblike.
Searle zaključuje:
"Kao što čovek u sobi ne razume kineski, ni digitalni kompjuter koji izvršava program ne razume ništa. On samo manipuliše formalnim simbolima. Sintaksa nije isto što i semantika."
Drugim rečima, sistem veštačke Inteligencije može savršeno simulirati razumevanje, ali mu nedostaje stvarna sposobnost razumevanja (istinska svest i kognicija).
4. Glavni kontra-argumenti
1. Argument sistema (Systems Reply)
- Čovek u sobi možda ne razume kineski, ali ceo sistem razume (čovek + knjige + pravila + soba)
- Analogija: Pojedinačni neuron u mozgu ne razume jezik, ali mozak kao celina razume
- Searleov odgovor: Čak i da čovek zapamti sva pravila i radi bez knjiga, on i dalje ne bi razumeo kineski.
2. Robot odgovora (Robot Reply)
- Problem je što je sistem izolovana soba bez kontakta sa svetom
- Da je sistem u robotu koji ima senzore, motore, interakciju sa okolinom - tada bi mogao razviti pravo razumevanje kroz iskustvo
- Searleov odgovor: Robot bi i dalje samo manipulisao simbolima, samo bi dodao nove simbole za senzorske podatke.
3. Argument drugih umova (Other Minds)
- Kako znamo da drugi ljudi razumeju? Samo po njihovom ponašanju!
- Ako AI pokazuje isto ponašanje kao čovek, zašto pretpostavljati da je različit?
- Problem: Searle pravi dvostruki standard - prihvata razumevanje kod ljudi bez dokaza, odbija ga kod mašina
4. Brzina nije bitna (Speed)
- Možda čoveku treba godina da odgovori na jedno pitanje, ali to ne menja činjenicu da sistem funkcioniše
- Ako brzina nije bitna, zašto bi biološki supstrat bio bitan?
5. Konekcionistički odgovor
- Neuronske mreže ne funkcionišu kao simbolička manipulacija
- One grade implicitna predstavljanja kroz učenje, ne eksplicitna pravila
- Možda je Searleov argument validan samo protiv simboličke AI, ne i moderne AI
6. Emergencija značenja
- Značenje nije u pojedinačnim simbolima, već u odnosima i kontekstu
- Kroz dovoljno kompleksne odnose između simbola, značenje se može pojaviti (emergencija, spontanost)
Šta je zapravo sporno?
Debata otkriva dublji problem: Nemamo jasnu definiciju "razumevanja". Da li je to:
- Subjektivno iskustvo (qualia)?
- Sposobnost pravilnog reagovanja?
- Povezanost značenja sa svetom?
- Nešto inherentno biološko?
Searleov eksperiment nije rešio debatu - nakon 40+ godina, filozofi i naučnici se i dalje ne slažu!
Komentari
Nema komentara. Šta vi mislite o ovome?